MEĐIMURJE , ČAKOVEC

Međimurje kao destinacija

Međimurje (Međimurska županija) je područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom. Zapadni dio dotiče obronke Alpa dok su središnji i istočni dio ravnica (Panonske nizine). Pokrajina graniči s državama Mađarskom i Slovenijom dok je veoma blizu treća zemlja, Austrija. Međimurje je počašćeno nadimkom Hortus Croatiae (Vrt Hrvatske). Neslužbeni grb kraja su ptica grlica i cvijet ljubičica (u dijalektu znan kao – fijolica). Županija je podijeljena na 3 grada i 22 općine.

STANOVNIŠTVO MEĐIMURJA

Međimurje je najgušće naseljeni dio Hrvatske. Na području veličine 729.5 km² (72 956 ha), često intimno zvanom Međimurje malo (Međimorje),[2] u 126 naselja živi 126 500 ljudi što rezultira gustoćom stanovništva od 164.2 osobe/km². Gradovi su Čakovec, koji je središte za promet, obrazovanje, privredu, sudstvo, administrativne aktivnosti, te Prelog i Mursko Središće. Čakovec u užem gradskom okviru ima 17 500 žitelja. Stanovništvo grada, kao i čitavog područja, je etnički većinom hrvatsko (96%), sa 4 posto manjina koje čine Mađari, Slovenci, Albanci i Romi.


DEMOGRAFIJA MEĐIMURJE

Lokalna je demografija doživjela brzu promjenu u razdoblju između 1950. i 1975. godine kada je numerički dramatično pala veličina obitelji. Populacijski prirast je minimalan u nacionalnom okviru, stanovništvo ima tendenciju postepenog kretanja prema području Istre i gradu Zagrebu. Sezonska radna snaga se kreće u različitim smjerovima kao sto su Zagreb, Rijeka te ostala obalna područja Hrvatske. Svako veće središte ima osnovnu školu dok u Čakovcu i Prelogu postoji gimnazija te nekoliko drugih srednjih škola, kao i Visoka učiteljska škola u Čakovcu (bivša Pedagoška akademija) za potrebe izobrazbe nastavničkog kadra. 

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE

U novije vrijeme osnovano je i Međimursko veleučilište zbog rastuće potrebe za kadrom na područjima računarstva, menadžmenta i održivog razvoja. Međimurje je stoljećima bilo pod velikim utjecajem (čak i sastavnim dijelom) Mađarske, čija je kultura ostavila ogroman utjecaj u jeziku, glazbi i običajima. Na nekoliko se mjesta može probati lokalna kuhinja, čuti lokalna pjesma i ples. Brojni su športski klubovi, (njih više od 200), kao i klubovi na području planinarstva, lova, ribolova.

ČAKOVCU

Čakovec (mađ. Csáktornya, njem. Tschakathurn) je grad u Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije.Prema dosada poznatim podacima, prvo naselje na današnjem području Čakovca podigli su Rimljani pod nazivom Aquama, kao utvrdu za vojne potrebe. Čakovec je dobio ime po grofu Dimitriju Csakyju (Čakiju), koji je početkom 13. vijeka podigao drvenu utvrdu koja je prozvana "Čakov turen". Prvi puta se Čakovec, kao utvrđeni grad, spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Kroz svoju burnu historiju Čakovec je, kao i Međimurje, često mijenjao gospodare. Najznačajnije razdoblje je svakako 16. i 17. vijek, kada su u Čakovcu, od 1547. godine, vladali hrvatski banovi i vojskovođe iz porodice Zrinski.Kroz više generacija, počevši od Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog, porodica Zrinski je od čakovečke utvrde stvorila jedan od najraskošnijih hrvatskih i evropskih dvoraca toga doba.
U to vrijeme grad je bio ne samo oaza civilizacije i kulture na vječno nemirnoj turskoj granici, već i mjesto na kojem su donosile odluke od bitnog značaja kako za Hrvatsku, tako i za njeno srednjoevropsko okruženje. U Čakovcu su održane banske konferencije za Nikole Zrinskog-Čakovečkog (1620.-1664.).

STARI GRAD ČAKOVEC

Stari grad Čakovec ili Stari grad Zrinskih, utvrđeni plemićki dvorac u središtu grada Čakovca, sjedišta Međimurske županije, sjeverna Hrvatska. U doba najveće moći velikaške obitelji knezova Zrinskih (16. i 17. stoljeće) bio je njihovo glavno sijelo i rezidencija hrvatskog bana u kojoj su povremeno održavane banske konferencije. Najveći je i najvažniji graditeljski objekt te vrste u županiji, djelomično dobro očuvan i u novije vrijeme povremeno obnavljan, te kulturno-povijesno valoriziran i kategoriziran. Prema ranijoj nomenklaturi nosio je epitet spomenika nulte kategorije, a po sada važećoj kategorizaciji od dana 19.11.2007. godine razvrstan je u kulturno dobro od nacionalnog značaja s oznakom N-23 i klasificiran u profanu graditeljsku baštinu. U njemu je danas smješten raznovrstan i vrijedan stalni izložbeni postav Muzeja Međimurja. Cijeli se fortifikacijsko-smještajni kompleks Starog grada nalazi okružen prostranom parkovnom arhitekturom Perivoja Zrinskih.